Pravni savjeti
Poštovani mještani, ukoliko trebate neki pravni savjet, možete nas kontaktirati te će na Vaša pitanja (besplatan) odgovor dati naša stručna suradnica Mateja Horvatić, mag.iur. Svoja pitanja možete slati na e-mail Općine Belica. Vaš identitet nećemo objaviti javno.
1. Koja je razlika između ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju? Jedan od tih ugovora u odnosu na svoj stan želim sklopiti sa sinom s kojim živim i koji brine za mene obzirom da sam nepokretan.
ODGOVOR:
U oba ta ugovora se jedna ugovorna strana (davatelj uzdržavanja) obvezuje doživotno uzdržavati drugu ugovornu stranu ili čak neku treću osobu (primatelja uzdržavanja), a druga ugovorna strana joj se obvezuje dati svu ili dio svoje imovine. Temeljna razlika između ta dva ugovora jest u trenutku stjecanja prava vlasništva imovine koja se prenosi na davatelja uzdržavanja. Kod ugovora o doživotnom udržavanja je to u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, dok je kod ugovora dosmrtnom uzdržavanju to (u pravilu) u trenutku sklapanja ugovora.
Dakle, ako je Vaša namjera zaštiti sina s kojim živite i koji brine za Vas, onda Vam svakako preporučam da s njime sklopite ugovor o dosmrtnom uzdržavaju. Ukoliko prilikom sklapanja takvog ugovora želite sebe zaštiti da Vas sin naknadno ne iseli iz stana, tada Vam preporučam da u ugovor unesete odredbu kojom se na tom stanu u Vašu korist zasniva pravo doživotnog uživanja te takav ugovor zabilježite u zemljišnim knjigama.
2. Umro mi je brat koji je bio izuzetno bogat, a nikada se nije ženio, niti je imao djece? Oporukom je sve ostavio drugom bratu, a meni ništa. Čuo sam da postoji krug nasljednika koji bez obzira na oporuku moraju dobiti nešto iz ostavine pa me zanima da li ja spadam u takav krug nasljednika, a ako spadam na koliki dio ostavine imam pravo?
ODGOVOR:
krug nasljednika koji Vi spominjete su tzv. nužni nasljednici. Tko spada u nužne nasljednike regulirano je odredbom članka 69. Zakona o nasljeđivanju. Temeljem cit. odredbe u kategoriju nužnih nasljednika ulaze potomci ostavitelja, njegova posvojčad i njihovi potomci, bračni drug ostavitelja, te pod određenim okolnostima i roditelji ostavitelja, njegovi posvojitelji i ostali preci ostavitelja (djedovi, bake, pradjedovi, prabake itd.). S obzirom da je krug nužnih nasljednika strogo zakonski definiran, Vi na žalost ne spadate u krug nužnih nasljednika i nemate pravo na nužni dio.
3. Otprilike prije četri godine kupac zainteresiran za kupnju mog poljoprivrednog zemljišta dao mi je kaparu te se obvezao ostatak novca isplatiti u najkraćem roku. Međutim niti nakon dvije godine on nije meni ništa isplatio a zemlju je uredno obrađivao i iskorištavao.Nakon mojih mnogobrojnih upita o konačnoj isplati jasno mi je dao do znanja da novca nema. Budući da mi je priznao kako nema novaca naložila sam mu da zemlju više ne obrađuje. Ali i nakon četri godine on i dalje obrađuje zemlju a meni prjeti da mu moram vratit kaparu i neda mi pristupit zemlji. Dali ja njemu moram vraćat kaparu i dali mogu od njega u protivnom tražit odštetu za obradu moje zemlje u trajanju od četri godine? Moram napomenuti da nismo potpisivali nikakav ugovor nikada sve je bilo usmeno na povjerenje.
ODGOVOR :
Izvod iz zakona o obveznim odnosima
XI. KAPARA I ODUSTATNINA
1. Kapara
Vraćanje i uračunavanje kapare
Članak 303.
(1) Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno.
(2) U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze.
(3) Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare.
Neispunjenje ugovora
Članak 304.
(1) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti, ili se zadovoljiti primljenom kaparom.
(2) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.
(3) U svakom slučaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakaš njenja.
(4) Sud može, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu.
Djelomično ispunjenje ugovora
Članak 305.
(1) U slučaju djelomičnog ispunjenja obveze vjerovnik ne može zadržati kaparu, nego može zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog zakašnjenja, ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja kapara uračunava u naknadu.
(2) Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je primio kao djelomično ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana.
Slijedom navedenog izvoda iz zakona i sadržaja Vašeg upita -možete zadržati kaparu-te ako ne ide mirno-ustanite tužbom pred sudom-da Vas gospodin ne ometa u Vašem vlasništvu.
4. Djevojka tvrdi da sam otac njenog djeteta,bili smo zajedno. Nisam siguran da sam ja otac ali ako doista jesam brinucu se za djete kako najbolje mogu. Rekao sam joj sve to ali zelim da pokrene dokazivanje ocinstva,uz dnk analizu. Šest mjeseci nije pokrenula nista oko toga. Neznam šta je navela u rodnom listu kao ime oca. Da li ja mogu pokrenuti taj postupak?
ODGOVOR:
Izvod iz Obiteljskog zakona
Članak 72.
(1) Žena koja sebe smatra majkom može podnijeti tužbu radi utvrđivanja majčinstva do navršene osamnaeste godine života djeteta.
(2) Tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti majka do navršene osamnaeste godine života djeteta.
(3) Tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti muškarac koji sebe smatra ocem djeteta u roku od godine dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno suglasnost iz članka 61. i 62. ovoga Zakona, a najkasnije do navršene osamnaeste godine života djeteta
Dakle, prvo u matičnom uredu provjerit tko je upisn kao otac. Ako ste upisani vi kao otac, a smatrate da niste otac,možete pokrenuti sudski postupak tužbom i to najkasnije do 18. godine života djeteta. U tom će te postupku onda dokazivati da niste otac djeteta.
5. Koliko je dozvoljena visina ograde u Belici?
ODGOVOR:
Visina ograde na međi sa susjedskim parcelama propisana je Prostornim planom Općine Belica, točnije u članku 65. stavak 4.
Navedni stavak glasi:
„Visina ulične ograde može biti najviše do 1,20 m uz uvjet da puno podnožje nije više od 50 cm, a na međi prema susjednim česticama najveća dopuštena visina ograde može biti do 2,0 m.
6. Koju stranu dvorišta moram ograditi?
ODGOVOR:
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članak 102. stavak 2. – svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.
U Belici je običaj da se ogradi uvijek suprotno od ulaza u kuću, odnosno, ako ulaz u kuću nije sa strane, onda na strani s koje se nalazi kuća.
7. Da li je susjed obavezan ograditi svoju stranu posjeda? Što uraditi ako ne želi ograditi svoj prostor?
ODGOVOR:
Susjed nije obavezan ograditi svoj prostor. Budući da susjed nije obavezan ograditi prostor, prisiliti ga ne možete. Međutim, ukoliko je zbog toga povrijeđeno vaše pravo vlasništva, odnosno vaš posjed, može se podnijeti tužba za smetanje posjeda, odnosno vlasnička tužba za prestanak uznemiravanja. ( da bi se moglo ovdje konkretnije odgovoriti potrebne su informacije o kakvom se točno slučaju- smetanju radi).
U svakom slučaju, vi možete ograditi svoj prostor i s druge strane s koje to inače niste dužni prema običaju. Ogradu možete postaviti isključivo na svojem zemljištu i tada je ona u cijelosti u vašem vlasništu i na to imate potpuno pravo, poštujući pritom opet propis o visini ograde. Troškove ograde u ovom slučaju snosite sami.
Također, ograda bi se mogla postaviti i na samoj međi i tada bi ona bila u suvlasništu vas i vašeg susjeda. Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. Troškove postavljanja ograde i kasnijeg održavanje snose susjedi na jednake dijelove.
